Historia

E mundo di ‘Nene’ Provence

Nene Provence, aki huntu ku èks gezaghèber George Soliano. Potrèt: Archivo Hubert Linkels

Skibí pa Hubert Linkels

Editá i tradusí pa Harald Linkels

Jose Cornelio Provence, òf ‘Nene’ manera nan tabata yam’é en general, tabata un hòmber mashá humilde, ku tabata tin hopi amigu. Tòg, den sierto sentido, e tabata parse tin biaha un poko ‘solitario’, den su propio mundo. No ku Nene no tabata forma parti di e komunidat. Al kontrario: ku su historianan e tabata trata di hiba hende bai kun’é den sú mundo.

Nene tabata un di e hendenan na Boneiru ku tabata boga inkansablemente pa beatifikashon pa un di su ídolonan di mas grandi: dr. Jose Gregorio Hernandez. Hernandez na Boneiru, meskos ku na Venezuela, Kòrsou i Aruba, tabata wòrdu konsiderá komo protektor di e pobernan. Tabata papia, for di e tempu ei, di beatifikashon di Hernandez dor di Iglesia Katóliko, sin ku esaki a bira realidat.

Nene a disidí di pone su bida den lus di e kousa noble aki. Nene tabata humilde sí, pero e no tabata un hende ku mashá pasenshi. E no tabata pensa dos bes pa aserká outoridatnan lokal òf internashonal pa su kousa. Asta ela disidí, na momento dado, di skibi Papa na Roma i asta Lareina pa pidi atenshon pa e dòkter ku e tabata venerá asina tantu.

Nene realmente tabata tin 3 pashon grandi den su bida, ku -na promé bista- no tabata tin muchu di haber ku otro. E promé tabata su lucha pa Jose Gregorio Hernandez, e di dos tabata su trabou di antes, komo trahadó na pòstkantor, anto e di 3 tabata su ambishon komo eskritor i poeta. Den su kabes, Nene tabata kombiná tur tres huntu den un solo kousa.

Den kombersashon ku Nene, esaki tin biaha tabata un poko difisil, pasombra hopi biaha -den su kombersashonnan- e tabata bula di un tópiko pa otro,manera tur hende tabata pensa meskos kun’é. Pa hende ku no tabata konosé Nene i su pashonnan, tin biaha tabata difisil pa sigui Nene den su papiamentu. Nene mes, hopi biaha, no tabata distignuí mashá entre por ehèmpel su hòbi i su trabou, òf entre pasado, presente i futuro.

Nene a nase dia 15 di september di ana 1922 na Arca, den estado benezolano di Yaracuy. Su tata tabata un boneriano, ku a bai buska trabou na Venezuela e tempu ei. Su mama tabata benezolana, i sobrina di e presidente dje tempu ei, Cipriano Castro. Ruman hòmber di Castro tabata e obispu Juancho Castro. Aunke Nene tabata di un bon famia na Venezuela, ela konsiderá Boneiru komo su kas. Nene a biba sierto tempu na Venezuela tambe, pero despues ela haña trabou komo partidó di karta na pòstkantor na Boneiru.

Nene tabata tin un atmirashon speshal pa tres hende. Direktor di banko, Evert Piar, e doño di Botica Bonaire, Roosje Abraham-Nicolaas, yu muhé di Carlos Nicolaas, i mi mes persona. No solamente komo periodista, pero tambe komo kabes di e skol kaminda su yu muhé tabata haña lès. Nos tur por a probechá di Nene su artesania. Nos tur tabata risibi, ku sierto regularidat, man di obra ku Nene a traha pa nos, manera figuranan di zag di palu.

Nene tabata tin hopi apresio pa direktor di banko Maduro, di e tempu ei, Evert Piar. Potrèt: Archivo Hubert Linkels

Nene, den e tempu ku e tabata traha pa pòstkantor ainda, no tabata un partidó di karta ainda manera nos konosé awe. Hopi hende no tabata un buzon pa karta ainda na kas. Si tabata laga karta pa hende, tabata pone e kartanan bou di un piedra grandi pa esakinan no bula bai. Ora Nene tabata konta kon pòst tabata funshoná antes, e tabata manera lubidá tempu. “Boneiru den pasado tabata tin solamente un partidó di karta, i esei tabata Pietje Silié”, asina Nene tabata konta. “Ora Pietje a muri no mener, no tabata tin niun hende mas pa parti karta na Boneiru. E hendenan tabata bin ofisina di pòst pa sinta warda. Ora tabata yama nan nòmber, nan tabata lanta pa tuma nan karta. Tin biaha hende tabata sinta warda dos ora largu pa risibí un karta. Asina e kosnan tabata mener. Pietje tabata un hòmber bieu kaba mener. E tabata kana ku un saku grandi yen di karta riba su lomba. Hòmbu mener, mi ta lucha pa e homber aki”.

Na momentunan asina, Nene tabata kai manera den un ‘trans’. E tabata papia asina lihé, ku e tabata guli mitar di su palabranan. Aunke no tur ora tabata fásil pa sigui Nene, tur kos ku e tabata papia tòg tabata tin un sentido. Den e kaso aki, e tabata papia di e persona ku, promé ku e mes, tabata partidó di karta na Boneiru: Pietje Silié.

Nene tabata tin un atmirashon enorme pa Pietje. “Skucha bon mener, mi ta bai lanta un busto pa Pietje. E homber aki tabata tata di mama di Ramonsito Booi. Bo konosé Ramonsito, mener? Awèl, Pietje tabata su welo. 4 di desèmber e hòmber aki a muri mener, anto mesora nan a stòp di menshoná su nòmber. E tabata un partidó di karta meneer. Skibi e kosnan aki meneer, pa hendenan sa. Ta tristu mira e kos nan aki. Hòmber mener, Pietje, e tabata un bon hende”.

Si un kos no tabata kana bon, segun Nene su pensamentu, e no tabata sinta ketu. Ora ela mira ku e trabou di Pietje no a wòrdu balorá manera debe ser na su konsepto, Nene a skibi un karta pa Kolegio Ehekutivo. Na opinion di Nene, Kolegio Ehekutivo tabata tin e deber di pone sen disponibel pa traha un busto di Pietje. Nene tabata hopi indigná pa e echo ku hende grandi, según e, tabata wòrdu lubidá ‘manera nada’ i ku nan no tabata apresiá nan trabou ku nan a hasi den pasado.

Asina tambe, Nene a boga pa e kaminda kant’i awa na Playa a wòrdu batisá pa rekòrdá Charles Helmund. Asina tambe, porfin, Nene a logra akumulá sufisiente sèn pa e busto di dr. Jose Gregorio Hernandez. Durante un serimonia spesial, a desvelá e busto di Jose Hernadez, den presensia di autoridatnan di gobièrnu, pero tambe di Misa. Pastor a batisá e busto, den presensia di invitadonan ku a bin asta for di Aruba i Korsou.

Te dia di awe por bishitá e busto di dr. Jose Gregorio Hernandez den e kaya na Antriol ku ta karga su nòmber i tambe e kapèl ku Nene Provence a konstruí na honor di e dokter benezolano benerá pa hopi hende. Foto: Harald Linkels.

Ni maske kon humilde Nene Provence tabata, e no tabata para nunka ku su trabounan pa su kousa pa yega na beatifikashon di dr. José Gregorio Hernandez. Asina e tabata skibi i parti historia tokante dr. Jose Gregorio Hernandez na hulandes, ingles, papiamentu i spañó rònt Boneiru.  Tambe Nene a laga traha un stèmpel speshal ku imagen i nòmber di e dòkter. Riba tur karta ku tabata sali for di pòstkantor tempu ku e mes tabata traha einan ainda, Nene tabata pone un stèmpel di José Gregorio Hernandez.

Banda di su trabounan pa e dokter benerá, Nene tabata skibi poesia, ku talbes no por a wòrdu konsiderá ‘profeshonal’ pero ku e tabata kompilá ku hopi amor i dedikashon. Ela skibi vários di nan na ámbos papiamentu i spañó, i tambe ela skibi poesia pa su ‘ Venezuela Patria Querida’, den su publikashon ‘Centro Peregrinos Recuerdo’ i  finalmente den ‘Dushi Recuerdo’ tokante sentronan di bario na Boneiru.

Nene a skibi tambe algun novela. Esun mas popular tabata esun ku titulo ‘E carta di amor’. Esaki a keda publiká den ‘La Union’, un publikashon semanal di e Sindikato di Pueblo Katóliko. Nene a dediká e novela na su kasá stimá Cecilia Provence Selberie, su yunan, su mayoran i su amigunan.

Hopi di nan tabata parse di ta inspirá pa kosnan ku e mes a pasa aden, manera ku ta keda kla for di su poesía ‘E Pober Cartero’



Nene tabata un hòmber satisfecho, ku su 3 yunan: e yu hòmbernan Eugène ku José Gregorio, i su yu muhé Emely. Nene tabata masha orguyoso tambe di su fam ku, segun e tabata konta, tabata bai bèk te na aña 1780.  Nene tabata di opinion ku tur hende mester ta orguyoso di nan fam i tabata boga pa tur famia, meskos ku e mes tambe a hasi, diseñá un eskudo ofisial pa nan famia.

Den e tempu ku mi a hiba mi entrevista ku Nene, e tabata pensionado kaba. Su karera, di un simpel partidó di karta, te ku un hefe suplento na pòstkantòr, ya a yega su fin. Pa Nene esaki tabata ke men ku e por a dediká su mes aún mas na skibimentu di poesía i tambe na su trabounan pa rekonosimentu di Jose Gregorio Hernandez.

Aunke ku nunka Nene a logra yega na e busto di Pietje Silie, al ménos sí a nombra un kaya importante na Playa na e persona aki. Asta komo penshonado, nunka Nene no tabata sinta ketu. E tabata aktivo den tantu organisashon, ku -den mayoria kaso- e mes a lanta. Por menshoná aki ‘Comité Iglesia La Virgen de Coromoto’, ‘Legion de Maria’, ‘Sociedad Bolivariana de Bonaire’, ‘Comité pa Construccion Busto Hernandez’, ‘Oprichting Buste Pietje Silié’, ‘Comité José Gregorio Hernandez’ i ‘Relikwi di Coromoto’. Nene Provence a biba te ku su di 79 aña. Ela wòrdu derá bou di un atenshon públiko grandi dia 3 di ougùstùs 2002, na Santana Katóliko di Playa. Nene Provence tabata un hòmber úniko i remarkabel. Manera e, tabata tin solamente unu na Boneiru!


Dr. José Gregorio Hernandez lo wòrdu beatifiká dia 30 di aprel 2021 na Caracas, Venezuela, pa su trabounan pa hende pober na Venezuela. Algu pa kual Nene Provence a boga pa hopi aña di su bida.

Deze afbeelding heeft een leeg alt-attribuut; de bestandsnaam is image-14-1024x1024.png
Deel dit artikel
Rocargo
Rocargo
Rocargo
Rocargo