
KRALENDIJK- Ta deliberando internashonalmente riba e posibilidat pa bini ku protekshon pa chuchu den laman Karibe.
Área karibense ta kas pa dos espesie di chuchu, e manta oseániko gigantesko (Mobula birostris) i chuchu karibense (Mobula cf. Birostris – ku mui probablemente lo keda deskribí ofisialmente den e añanan binidero), meskos ku vários espesie di e chuchu ku na ingles nan ta yama ‘devil ray’. Manta ta e espesie mas grandi di chuchu. Nan no ta forma un peliger pa hende.
Chuchu ta kome pa medio di filtrashon. Nan ta saka kuminda mikroskópiko (planktòn), entre otro larva di piská, krill, kabaron i kangreu planktóniko for di e kolumna di awa i ta filtra esakinan atraves di nan plachinan di kaikai. Nan ta hunga un ròl krusial den tenementu di oséano salú pa medio di regulá e nivel di planktòn. Pa medio di move entre superfisie di oséano, profundidat di laman i e refnan di koral, nan ta krea tambe un konekshon ekológiko balioso mediante transporte di supstansianan nutritivo.
Peliger
Chuchu ta bou di menasa debí na un variedat di aktividat di hende. Un di e menasanan mas grandi mundialmente pa e kreashonnan akí ta sobrepeska, pasobra hopi biaha hende ta yag riba nan pa motibu di nan plachinan di kaikai, ku nan ta usa den medisina tradishonal chines. Nan ta kore riesgo tambe pa motibu di kaptura insidental, pegamentu den reda, destrukshon di nan hábitat i kontaminashon. Kaptura insidental i pegamentu den reda probablemente ta e dos menasanan mas grandi den área karibense.
Manta ta e espesie mas grandi di chuchu, nan ta biba hopi tempu (30 pa 50 aña) i nan ta prokreá pokopoko. Nan ta balotá e edat ku e manta gigantesko por prokreá pa promé biaha na mas òf ménos 9 pa 12 aña i kada biaha manta ta haña solamente un yu. E siklo di bida pokopoko i e velosidat abou di reprodukshon ta hasi ku e mantanan ta sumamente vulnerabel pa kada biaha bira ménos.
Speransa na horizonte
Den Karibe Hulandes áreanan marino protehá, manera Yarari Marine Mammal and Shark Sanctuary, ta yuda protehá manta i ‘devil ray’. E espesie akí ta riba diferente lista regional i internashonal tambe, manera e Convention on International Trade in Endangered Species (CITES), e Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals (CMS) i e International Shark Strategy ku gobièrnu hulandes a adoptá na aña 2019.
Banda di esaki Reino Hulandes huntu ku Repúblika di Fransia formalmente a entregá un proposishon pa inkluí e manta gigantesko den e anekso II di Specially Protected Areas and Wildlife (SPAW) Protocol, un akuerdo regional pa protekshon i uso sostenibel di biodiversidat na kosta i biodiversidat marino den e region karibense mas amplio. Den kaso ku e próksimo Conference of Parties for the Cartagena